Mozak još ne šalje upozorenje, ali snimak može: šta nova studija...

Istraživači su analizirali podatke 8.783 odraslih od 35 do 69 godina koji nijesu imali kardiovaskularnu bolest. Unos hrane procjenjivan je upitnicima, a učesnici su podijeljeni prema količini ultraprerađenih proizvoda u ishrani Ultraprerađena hrana često se posmatra samo kroz kilograme, šećer ili zdravlje srca. Nova kanadska studija dodaje zanimljiv, ali još nepotpun dio slike: veći unos ovih proizvoda bio je povezan sa više tjelesne i visceralne masti, kao i sa češćim tihim promjenama na krvnim sudovima mozga. Ipak, učesnici sa većim unosom nijesu imali lošije rezultate na testovima kognicije, a studija ne može dokazati da je hrana izazvala uočene promjene. Istraživači su analizirali podatke 8.783 odraslih od 35 do 69 godina koji nijesu imali kardiovaskularnu bolest. Unos hrane procjenjivan je upitnicima, a učesnici su podijeljeni prema količini ultraprerađenih proizvoda u ishrani. U poređenju sa grupom sa najnižim unosom, grupa sa najvišim unosom imala je u prosjeku 1,7 procentnih poena veći udio tjelesne masti i nešto više visceralnog masnog tkiva, odnosno masti koja se nakuplja oko unutrašnjih organa.