Kad je Crna smrt ispraznila evropska polja, s ljudima je nestao i dio biljnog svijeta

Autori smatraju da srednjovjekovni način obrade zemlje može poslužiti kao pouka za današnju poljoprivredu. Početak 14. stoljeća u Evropi obilježili su hladno i vlažno vrijeme, propali usjevi i Velika glad od 1315. do 1317. godine. Uslijedila je epidemija bubonske kuge koju izaziva bakterija Yersinia pestis. Zbog masovnog umiranja i društvenih potresa napuštene su velike površine poljoprivrednog zemljišta. Broj stanovnika počeo se oporavljati tek u 16. stoljeću. Istraživači su uporedili više od 100 evropskih zapisa o polenu s oko 4.600 uzoraka. Uzorci potiču s lokacija od nizina Francuske i uzvisina na jugozapadu Velike Britanije do švicarskih Alpa. Podatke su podijelili u tri skupine prema prisustvu polena žitarica poput pšenice, ječma i raži: područja gdje je proizvodnja porasla, područja gdje je opala i područja bez znakova uzgoja žitarica.